Overa dokumenata
Konzularno odeljenje - rad sa strankama - radnim danima 10:00-13:00 časova
za uslugu preuzimanja novog pasoša i izdavanje pristupnih parametara za aplikaciju ConsentID nije potrebno zakazati termin
za sve ostale usluge zakazivanje termina za konzularne usluge je obavezno:
Postupak elektronskog zakazivanja termina za konzularne usluge
Portal e-Uprava za zakazivanje termina
za prijavu u Kraljevini Švedskoj neophodno je da koristite slovo Š / Š na tastaturi kako se piše u srpskom jeziku (ne slovo S / S)
za dodatne informacije kako da zakažete termin, molimo da kliknete na elektronsku vezu (link) POMOĆ na portalu "e-uprava" Republike Srbije.
Overa ovlašćenja, punomoći, specijalne punomoći, saglasnosti, izjave
Uvodni deo
Ambasada Republike Srbije u Stokholmu (u daljem tekstu Ambasada) ima nadležnost da overi potpis stranke na privatnom dokumentu koji, nakon overe, postaje javni dokument, odnosno dokument koji je validan u pravnom prometu. Ovaj postupak se naziva Legalizacija i neophodno je da se lični potpis stranke ubeleži u Knjigu legalizacije.
Overa raznih privatnih dokumenata – ovlašćenje, punomoć, specijalna punomoć, saglasnost ili izjava – podrazumeva nadležnost Ambasade RS u Stokholmu da overi potpis stranke ne ulazeći u sadržaj i strukturu teksta osim kada su u tekstu navedeni finansijski ili novčani podaci. Finansijski ili novčani podaci ne mogu biti sadržani u tekstu.
Posebno se napominje da Ambasada nema nadležnost da overava bilo koju vrstu ugovora: kupoprodajni ugovor, ugovor o poklonu, ugovor koji proističe iz sporazuma stranaka ili neku drugu vrstu ugovora.
Postupak overe potpisa kao konzularna usluga:
- Stranka koja daje ovlašćenje, saglasnost ili izjavu mora biti lično prisutna kada se overava potpis, budući da je neophodno da se potpis stranke ubeleži u Knjigu legalizacije.
- Stranka koja želi da overi svoj dokument treba da ima važeći srpski identifikacioni dokument sa sobom, pasoš ili ličnu kartu (vozačka dozvola se ne uvažava kao identifikacioni dokument bez obzira što sadrži sliku osobe koja je vlasnik dokumenta)
Stranka koja ne poseduje važeći srpski identifikacioni dokument može da ima važeći švedski identifikacioni dokument i da je državljanin Republike Srbije. Ovaj podatak se može proveriti u elektronskom registru Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave da li je stranka upisana u Knjigu državljana Republike Srbije u Ambasadi. Važeći švedski lični identifikacioni dokument može biti pasoš ili nacionalna lična karta koju izdaje Policijska uprava (Polismyndigheten). Švedska vozačka dozvola se ne uvažava bez obzira što se u pravnom prometu u Švedskoj uzima kao identifikacioni dokument.
- Stranka, sa sobom, donosi tekst koji želi da overi u, najmanje, dva primerka bilo da je napisan ručno ili mašinski (putem pisaće mašine ili računara). Jedan primerak teksta sa potpisom se zadržava u arhivi Ambasade a drugi, potpisan i overen primerak teksta se predaje stranci uz kopiju ličnog identifikacionog dokumenta. Stranka ima pravo da overi više od jednog dokumenta za svoje potrebe sa napomenom da se za svaki dodatni primerak obračunava dodatna taksa overe.
Tekst ovlašćenja, punomoći, specijalne punomoći, saglasnosti ili izjave može biti ispisan ćiriličnim ili latiničnim pismom.
- Prilikom podnošenja zahteva za overu potpisa stranka popunjava predviđeni obrazac i formular (koji su priloženi na kraju ove stranice) i može ih, nakon preuzimanja sa ove internet stranice, popuniti pre dolaska u Ambasadu. Obrazac i formular se mogu popuniti ćiriličnim ili latiničnim pismom.
- Overa potpisa je konzularna usluga koja se sprovodi neposredno nakon podnetog zahteva i stranka dobija svoj overeni primerak odmah nakon overe i uplaćene takse. Taksa se naplaćuje u Ambasadi nakon overe dokumenta putem bankarske kartice ili putem aplikacije SWISH.
Napomena:
- ukoliko stranka sa sobom ne donese tekst već tekst treba da se sastavi na licu mesta u Ambasadi to će biti učinjeno sa napomenom da se dodatno naplaćuje pisanje teksta od strane konzularnog službenika i produžava vreme overe dokumenta; utoliko apelujemo da sami sastavite i odštampate tekst pre dolaska u Ambasadu. Ukoliko imate sastavljen tekst u elektronskoj formi Ambasada će uslužno odštampati isti bez nadoknade.
Taksa za uslugu - Overa potpisa je iskazana u cenovniku Konzularnih usluga
Za sve dodatne informacije neophodno je da se obratite isključivo putem i-mejla Konzularnom odeljenju Ambasade Republike Srbije u Kraljevini Švedskoj: consular.stockholm@mfa.rs
FORMULARI/OBRASCI:
/upis podataka u obrascima ili formularima se mogu učiniti ćiriličnim ili latiničnim pismom /
Prijemni obrazac - Ambasada Republike Srbije u Stokholmu
Formular - Zahtev za overavanje potpisa
Overa nesledne izjave
Uvodni deo
Ambasada Republike Srbije u Stokholmu (u daljem tekstu Ambasada) ima nadležnost da overi potpis stranke na naslednoj izjavi koja, nakon overe, postaje javni dokument, odnosno dokument koji je validan u pravnom prometu u postupku ostavinske rasprave koji se vodi u nadležnom sudu. Ovaj postupak je legalizacija nasledne izjave i neophodno je da se lični potpis stranke ubeleži u Knjigu legalizacije.
Overa nasledne izjave podrazumeva nadležnost Ambasade RS u Stokholmu da overi potpis stranke ne ulazeći u sadržaj i strukturu teksta osim kada su u tekstu navedeni finansijski ili novčani podaci. Finansijski ili novčani podaci ne mogu biti sadržani u tekstu.
Nasledna izjava može biti pozitivna i negativna.
Pozitivna nasledna izjava je izjava u kojoj se osoba, koja je imenovana u naslednom redu u ostavinskom postupku iza preminule osobe od strane nadležnog suda, izjašnjava da prihvata nasledni deo koji joj po zakonu pripada. Tekst nasledne izjave može biti ispisan ćiriličnim ili latiničnim pismom i ova izjava se overava na način uobičajene overe potpisa.
Negativna nasledna izjava je izjava u kojoj se osoba, koja je imenovana u naslednom redu u ostavinskom postupku iza preminule osobe od strane nadležnog suda, izjašnjava da prihvata nasledni deo koji joj po zakonu pripada ali se istog odriče i ustupa drugoj osobi ili pravnom subjektu. Tekst ove izjave mora biti ispisan isključivo ćiriličnim pismom i overava se na način solemnizovane overe. Pri negativnoj naslednoj izjavi stranka koja je naslednik mora biti upoznata sa činjenicom da, kada potpiše takvu naslednu izjavu, nema više pravo da traži da joj se ustupi imovina koja je predmet nasledstva ili da potražuje imovinu koja se u naknadnom ostavinskom postupku pronađe kao nova, do tada nepoznata, imovina iza ostavioca.
Postupak overe potpisa kao konzularna usluga:
- Stranka koja daje naslednu izjavu, pozitivnu ili negativnu, mora biti lično prisutna kada se overava potpis, budući da je neophodno da se potpis stranke ubeleži u Knjigu legalizacije
- Stranka koja želi da overi svoj dokument treba da ima važeći srpski identifikacioni dokument sa sobom, pasoš ili ličnu kartu (vozačka dozvola se ne uvažava kao identifikacioni dokument bez obzira što sadrži sliku osobe koja je vlasnik dokumenta)
Stranka koja ne poseduje važeći srpski identifikacioni dokument može da ima važeći švedski identifikacioni dokument i da je državljanin Republike Srbije. Ovaj podatak se može proveriti u elektronskom registru Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave da li je stranka upisana u Knjigu državljana Republike Srbije u Ambasadi. Važeći švedski lični identifikacioni dokument može biti pasoš ili nacionalna lična karta koju izdaje Policijska uprava (Polismyndigheten). Švedska vozačka dozvola se ne uvažava bez obzira što se u pravnom prometu u Švedskoj uzima kao identifikacioni dokument.
- Stranka, sa sobom, donosi tekst nasledne izjave koji želi da overi u, najmanje, dva primerka bilo da je napisan ručno ili mašinski (putem pisaće mašine ili računara). Jedan primerak teksta sa potpisom se zadržava u arhivi Ambasade a drugi, potpisan i overen primerak teksta se predaje stranci uz kopiju ličnog identifikacionog dokumenta. Stranka ima pravo da overi više od jednog dokumenta za svoje potrebe sa napomenom da se za svaki dodatni primerak obračunava dodatna taksa overe.
Tekst pozitivne nasledne izjave može biti ispisan ćiriličnim ili latiničnim pismom, dok tekst negativne nasledne izjave mora biti ispisan isključivo ćiriličnim pismom.
- Prilikom podnošenja zahteva za overu potpisa stranka popunjava predviđeni obrazac i formular (koji su priloženi na kraju ove stranice) i može ih, nakon preuzimanja sa ove internet stranice, popuniti pre dolaska u Ambasadu RS u Stokholmu. Obrazac i formular se mogu popuniti ćiriličnim ili latiničnim pismom.
- Overa potpisa na naslednoj izjavi je konzularna usluga koja se sprovodi neposredno nakon podnetog zahteva i stranka dobija svoj overeni primerak odmah nakon overe i uplaćene takse. Taksa se naplaćuje u Ambasadi nakon overe dokumenta putem bankarske kartice ili putem aplikacije SWISH.
Taksa za uslugu - Overa potpisa je iskazana u cenovniku Konzularnih usluga
Napomena:
- preporučuje se da tekst nasledne izjave bude sastavljen uz saradnju sa pravnikom, notarom ili advokatom
- ukoliko stranka sa sobom ne donese tekst već tekst treba da se sastavi na licu mesta u Ambasadi to će biti učinjeno sa napomenom da se dodatno naplaćuje pisanje teksta od strane konzularnog službenika i produžava vreme overe dokumenta; utoliko apelujemo da sastavite i odštampate tekst pre dolaska u Ambasadu. Ukoliko imate sastavljen tekst u elektronskoj formi Ambasada će uslužno odštampati isti bez nadoknade.
Za sve dodatne informacije neophodno je da se obratite isključivo putem i-mejla Konzularnom odeljenju Ambasade Republike Srbije u Kraljevini Švedskoj: consular.stockholm@mfa.rs
FORMULARI/OBRASCI:
/upis podataka u obrascima ili formularima se mogu učiniti ćiriličnim ili latiničnim pismom /
Prijemni obrazac - Ambasada Republike Srbije u Stokholmu
Formular - Zahtev za overavanje potpisa
OPŠTE INFORMACIJE
Overa potpisa, fotokopije, prevoda
U diplomatsko-konzularniom predstavništvima se može overiti potpis na punomoćju ili izjavi. Overa potpisa na privatnim ispravama na srpskom jeziku (punomoćje ili izjava) za upotrebu u R. Srbiji vrši se uz lično prisustvo davaoca punomoćja ili izjave, a na osnovu važećeg identifikacionog dokumenta.
Obim i forma punomoćja definisani su Zakonom o opštem upravnom postupku. Overa potpisa izvršiće se na svakoj izjavi kojom se ne izaziva rasna ili verska netrpeljivost, ne vređa država, državni organi i njeni predstavnici.
U diplmatsko-konzularnim predstavništvima se ne može overiti potpis na ugovoru. Ugovori o kupoprodaji nepokretnosti se mogu overiti isključivo u Srbiji kod nadležnog javnog beležnika. Punomoćje kojim se ovlašćuje drugo lice da zaključi ugovor o prometu nepokretnosti u R.Srbiji se može potpisati i overiti u diplomatsko-konzularnom predstavništvu.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima se može overiti forokopija, kao i prevod dokumenta. Sačinjavanje i overa prevoda je moguća jedino ukoliko diplomatsko-konzularno predstavnišvo ima stručnog službenika koji može da izvrši ovu vrstu usluge.
Nasledna izjava
Nasledna izjava i punomoćje kojim se ovlašćuje drugo lice da da naslednu izjavu (pozitivnu ili negativnu) se može potpisati i overiti u diplomatsko-konzularnim predstvništvima. Negativne nasledne izjave (odricanje od nasleđa) moraju biti sačinjene u formi potvrđene (solemnizovane) isprave. Prilikom overe potpisa na naslednoj izjavi ili punomoćju u vezi sa naslednim pravima neophodno je lično prisustvo davaoca punomoćja ili izjave i posedovanje važećeg identifikacionog dokumenta.
Legalizacija javnih isprava za upotrebu u inostranstvu
Javne isprave izdate u Srbiji legalizovaće se samo, ako zakon države u kojoj će biti upotrebljene zahteva legalizaciju.
Strane javne isprave legalizovaće se za upotrebu u Srbiji ukoliko je to zakonom propisano.
Legalizacija, je zakonom propisana formalna procedura kojom se inostranom organu saopštava činjenica da je određena pismena isprava, javna isprava države iz koje potiče i da je sastavljena, izdata, ili overena, od nadležnog organa te države.
Legalizacija je formalnost, jer se u propisanom postupku ne ispituje, niti potvrđuje, istinitost sadržaja isprave.
Legalizacijom strana javna isprava stiče istu dokaznu snagu javne isprave, kao da su je izdali organi države, u kojoj će se upotrebiti.
Izvodi iz matičnih knjiga na višejezičnim obrascima
Izvodi iz matičnih knjiga izdati na višejezičnim obrascima, u skladu sa Bečkom konvencijom o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga na više jezika iz 1976.godine, mogu se upotrebiti u državama potpisnicama Konvencije bez legalizacije.
Spisak potpisnica možete pogledati ovde.
Diplomatsko-konzularna legalizacija
Legalizaciju stranih javnih isprava, za upotrebu u Srbiji, vrše organi države koja ih je izdala i diplomatsko-konzularno predstavništvo Srbije akreditovano u toj državi.
Legalizaciju isprava izdatih u Srbiji, za upotrebu u stranoj državi, vrše nadležni organi Srbije i diplomatsko-konzularno predstavništvo strane države, akreditovano u Srbiji.
Diplomatsko-konzularna legalizacija, ili samo, konzularna legalizacija. (napomena: u običnom govoru često se koristi i naziv: „puna legalizacija") je formalnost, kojom diplomatsko-konzularni predstavnici države, na čijoj teritoriji treba da se upotrebi strana javna isprava, potvrđuju verodostojnost potpisa, svojstvo u kom je potpisnik isprave postupio i istovetnost otiska pečata ili žiga, kojim je isprava snabdevena.
Nadležni organi, po redosledu overavanja, su: osnovni sudovi, Ministarstvo pravde, Ministarstvo spoljnih poslova i diplomatsko-konzularno predstavništvo države u kojoj će isprava biti upotrebljena.
1. Predsednik osnovnog suda, odnosno sudija koga on odredi, svojim potpisom i otiskom pečata suda, na ispravi koju su izdali, ili overili, organi sa sedištem na području tog suda, potvrđuje potpis ovlašćenog lica, njegovo svojstvo u organu i otisak pečata organa.
2. Ministarstvo pravde potpisom ovlašćenog lica i otiskom pečata Ministarstva pravde potvrđuje potpis predsednika suda ili ovlašćenog sudije i otisak pečata suda.
3. Ministarstvo spoljnih poslova, potpisom ovlašćenog lica i otiskom pečata Ministarstva spoljnih poslova, potvrđuje potpis ovlašćenog lica i otisak pečata Ministarstva pravde.
4. Diplomatsko-konzularna legalizacija javne isprave izdate u Srbiji okončana je, kada diplomatsko-konzularno predstavništvo države, u kojoj će isprava biti upotrebljena, potvrdi potpis ovlašćenog lica i otisak pečata Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Tog trenutka javna isprava izdata u Srbiji stiče dokaznu snagu javne isprave i u državi u kojoj će biti upotrebljena, kao da su je izdali organi vlasti te države.
Kada strana javna isprava treba da se upotrebi u Republici Srbiji zakonska procedura sprovodi se prema zakonodavstvu države iz koje potiče, a dokaznu snagu javne isprave u Srbiji stiče, overom u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Srbije.
Apostille potvrda
Apostille potvrdu izdaju organi države koji su izdali ispravu.
Protekom vremena pokazalo se da, iako je samo formalnost, komplikovana procedura legalizacije, ne može da prati razvoj međunarodno-pravnog saobraćaja i potrebe savremenog sveta, što je imalo za rezultat dogovor između određenog broja država da potpišu u Hagu, 05.oktobra 1961.godine, Konvenciju o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava.
Potvrda Apostille je jedina formalnost, koja prema odredbama Konvencije, može da se zahteva da bi javne isprave, sačinjene na teritoriji jedne države potpisnice, mogle da se upotrebe na teritoriji svih država potpisnica, sa dokaznom snagom koju imaju i javne isprave tih država.
Potvrda Apostille izdaje se na zahtev svakog imaoca isprave.
Države potpisnice slobodno određuju odgovarajući organ vlasti, nadležan za izdavanje potvrde Apostille.
Konvencijom je određeno na koje javne isprave se primenjuje, a na koje se ne može primeniti. Primenjuje se na isprave koje izdaju organi ili službenici državnog pravosuđa, javnog tužilaštva, sudskih pisarnica i sudski izvršitelji, na administrativne isprave, isprave koje je izdao ili overio javni beležnik, službene navode o upisima u javne knjige i na službene overe potpisa na privatnim ispravama. Ne primenjuje se na isprave koje su izdali diplomatsko-konzularni predstavnici i na isprave koje se neposredno odnose na neki trgovinski ili carinski posao.
Potvrda Apostille treba da bude sačinjena u skladu sa propisanim obrascem, stavljena na samu ispravu ili njen dodatak, može da bude sastavljena na službenom jeziku vlasti koja je izdaje, ali naslov: „Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961" mora da glasi na francuskom jeziku, da bi je organi država ugovornica prepoznali i prihvatili.
U Srbiji je za izdavanje potvrde Apostille nadležan osnovni sud, za javne isprave koje su sastavili, izdali ili overili organi sa sedištem na području tog suda. Potvrdu Apostille potpisuje predsednik Opštinskog suda ili sudija koga on ovlasti i snabdevena je pečatom tog suda.
Potpisnice konvencije možete pronaći ovde.
Kada legalizacija nije potrebna
Legalizacija javnih isprava nije potrebna, kao ni potvrda Apostille:
a) kada između Srbije i države, u kojoj će se upotrebiti javna isprava, postoji potvrđen međunarodni ugovor o oslobađanju određenih javnih isprava od bilo kakve legalizacije.
Spisak država sa kojima Srbija ima potvrđene bilateralne ugovore o međusobnom oslobađanju javnih isprava od legalizacije možete videti ovde;
b) kada isprave izdate u Srbiji, po osnovu faktičke uzajamnosti, ne podležu legalizaciji za upotrebu u nekoj državi, kao i isprave te države za upotrebu u Srbiji;
v) kada organ države pred kojim će se upotrebiti javna isprava izdata u Srbiji ne zahteva legalizaciju;
g) kada legalizacija nije moguća zbog prirode, karaktera ili tipa javne isprave, (putne isprave, lične karte i sl.), kao i kada se javne isprave odnose na komercijalne, spoljnotrgovinske ili carinske poslove, odnosno, prate robu, pri izvozu i uvozu, a izdaju ih, ili overavaju, nadležna privredna komora, ili carinski organi (carinske deklaracije, fakture, uverenja o carinskom nadzoru, poreklu robe, direktnoj pošiljci, krajnjem korisniku i slično).
Kada se vrši legalizacija prevoda
Da bi javna isprava jedne države mogla biti upotrebljena u drugoj državi, u kojoj se koristi jezik, različit od jezika na kom je isprava izdata, potrebno je da bude prevedena na jezik države u kojoj će biti upotrebljena. Prevod može biti sačinjen u državi iz koje potiče isprava, ili u državi u kojoj će biti upotrebljena. Prevod isprave je prateća isprava i važi samo uz izvornu ispravu.
Ukoliko je prevod sačinjen u državi iz koje potiče isprava, treba da bude legalizovan na isti način kao i izvorna isprava.
Na izvornoj ispravi, overava se potpis ovlašćenog lica i otisak pečata, ili žig organa, koji je izdao ispravu, a na prevodu, potpis ovlašćenog prevodioca i otisak pečata, ukoliko ga koristi.
Legalizacijom prevoda saopštava se inostranim organima da je prevodilac jedne države, zakonom te države, zvanično ovlašćen za sačinjavanje prevoda na određeni jezik (registrovani sudski tumač, ovlašćena agencija, prevodilački biro i slično).
Radno vreme sa strankama : ponedeljak-petak, 9:00 - 13:00 časova